Kako zaštititi kožu od štetnog UV zračenja?

U ljetnim mjesecima posebno je važna učinkovita zaštita kože od neželjenog djelovanja UV zračenja. Pripremili smo pregled osnovnih informacija o UV zračenju i nekoliko savjeta za adekvatnu zaštitu.

Sunce prema Zemlji emitira elektromagnetsko zračenje od kojeg najveći dio čini vidljiva svjetlost, nevidljivo infracrveno (IR) zračenje koje osjećamo kao toplinu i nevidljivo ultraljubičasto (UV) zračenje. Jeste li znali da ovo ima više energije od vidljive svjetlosti, ali manje od X-zraka (npr. x-zrake)? Unatoč tome što i kada dostigne svoju najveću energiju, nema dovoljno energije da prodre duboko u tijelo, ali glavni učinak ima na koži.

Što je uopće UV zračenje?

UV zračenje je elektromagnetsko zračenje koje se nalazi negdje u sredini na ljestvici od visoke frekvencije (X i gama zrake) do niskofrekventnog zračenja (radiovalovi). Klasificira se u tri osnovne vrste prema valnoj duljini zračenja: ultraljubičasto A (UVA) valne duljine 315-399 nanometara (nm), ultraljubičasto B (UVB) valne duljine 280-314 nm i ultraljubičasto C (UVC) s valnom duljinom 100-279 nm.

Dugotrajno izlaganje suncu povezano je ne samo s borama i drugim znakovima starenja kože, već i s hiperpigmentacijom.

Sve UVC zrake i većinu UVB zraka apsorbira ozonski omotač Zemljine atmosfere, što znači da je većina ultraljubičastog zračenja koje dopire do Zemlje UVA zračenje. Ozon vrlo učinkovito apsorbira UV zračenje, no ozonski omotač se posljednjih desetljeća postupno tanji, a s njim opada i zaštitna filtracijska aktivnost atmosfere. Zbog toga je stanovništvo Zemlje izloženo sve većim razinama UV zračenja, posebice UVB zraka.

Kakav učinak ima UV zračenje na našu kožu?

Budući da ozonski omotač atmosfere apsorbira UVC zračenje, na našu kožu djeluju samo UVA i UVB zrake, koje se malo razlikuju u djelovanju na kožu.

UVA zračenje

UVA zrake imaju veće valne duljine i manju energiju od ostalih UV zraka.
Prodiru dublje od UVB zraka.
UVA zračenje oštećuje kolagen i elastin u koži i potiče stvaranje slobodnih radikala. Posljedično, UVA zrake su odgovorne za prerano starenje kože i promjene povezane sa starenjem, npr. bore.
UVA zračenje uzrokuje tamnjenje kože ubrzo nakon izlaganja.
UVA zrake prodiru i kroz staklo i oblake!
Iako su UVA zrake primarno povezane sa starenjem kože i načelno ne uzrokuju izravna oštećenja DNK stanica kože, ipak mogu posredno oštetiti DNK i doprinijeti pojavi dokumentiranih karcinoma kože.

UVB zračenje

UVB imaju kraće valne duljine i veću energiju od UVA.
Ne prodiru duboko, pa oštećuju površinske slojeve kože.
UVB izravno oštećuje DNK i uzrokuje većinu karcinoma kože!
Pretjerano izlaganje UVB zrakama dovodi do opeklina od sunca, koje se obično javljaju s odgodom.
Ne prodiru kroz staklo i još gore prodiru kroz oblake.

Vrlo jednostavno, možemo reći da su UVA zrake uglavnom povezane sa starenjem kože, dok su UVB zrake povezane s rakom kože.

Negativne posljedice UV zračenja

Rak kože: Kumulativno (dugotrajno) izlaganje suncu prvenstveno je povezano s karcinomom bazalnih stanica i skvamoznih stanica kože, a pojedinačni slučajevi teških opeklina od sunca (obično zadobivenih prije 18. godine) uzrokuju melanom kasnije u životu. UV zrake također uzrokuju prekancerozne promjene (aktiničke keratoze) i neke benigne tumore.
Prerano starenje kože (fotostarenje): Izlaganje suncu uzrokuje prerano starenje kože, što nije isti proces kao kronološko starenje. I fotostarenje i kronološko starenje kože uzrokuju bore i gubitak elastičnosti kože, no te se promjene događaju mnogo ranije kod kože koja je bila pretjerano izložena suncu. Nezaštićeno izlaganje sunčevoj svjetlosti uzrokuje sitne i grube bore, gubitak elastičnosti, a fotostarenje karakterizira i pojava pjega i hiperpigmentacije ili područja nepravilne pigmentacije i proliferacije kapilara (telangiektazija).
Katarakta i druge očne bolesti: Budući da UV zračenje također ima štetne učinke na oči, AAO (Američka akademija za oftalmologiju) preporučuje nošenje UV sunčanih naočala i zaštitnih šešira kako bi se smanjila izloženost UV zrakama.
Negativni učinci na imunološki sustav: koža je dio urođenog imunološkog odgovora, pa mnogi stručnjaci zaključuju da UV zračenje stoga može promijeniti i funkcioniranje samog imunološkog sustava. Ako UV zrake oslabe imunološki odgovor, smanjuje se naša sposobnost borbe protiv određenih bolesti, uključujući rak kože.

U osnovi, kreme za sunčanje dijele se na kemijske i fizikalne ili minerale.

Sunce i hiperpigmentacije

UV zrake reagiraju s melaninom na svom putu kroz kožu. Melanin je pigment koji se proizvodi u stanicama kože koje se nazivaju melanociti i služi kao prva linija obrane od sunčevih zraka. Melanin je taj koji apsorbira UV zrake. Dugotrajno izlaganje suncu tako je povezano ne samo s borama i drugim znakovima starenja kože, već i s hiperpigmentacijom – tzv. “sunce” ili “staračke pjege” (solarni lentigo).

Potonji nastaju zbog lokalne proliferacije melanocita i nakupljanja melanina unutar kožnih stanica epidermisa (keratinocita) – na taj način se koža pokušava zaštititi od daljnjeg izlaganja sunčevim zrakama. Iako su sunčane pjege česte, osobito kod osoba starijih od 40 godina, važno je hiperpigmentaciju pregledati i procijeniti dermatolog.

Primjer sunčevih pjega (solarni lentigo) na ruci. Izvor: “Lentigo senile” Alaina Gerarda, Wikimedia Commons.

Kako se zaštititi od UV zraka?

Krema za sunčanje postala je bitan dio vaše dnevne rutine posljednjih godina – a ako već nije dio vaše, krajnje je vrijeme da to postane.

U osnovi, kreme za sunčanje dijele se na kemijske i fizikalne ili mineralne.

Kemijske kreme za sunčanje

Sadrže sastojke kao što su oksibenzon, avobenzon, oktinoksat, oktisalat i homosalat, koji apsorbiraju UV zrake. To su učinkoviti kemijski filteri, ali ne počinju djelovati odmah nakon nanošenja, jer za zaštitu prethodno moraju stvoriti zaštitni film ispod površine kože. Nude dobru zaštitu od UVB i, u načelu, dovoljnu zaštitu od UVA (uglavnom avobenzona).

Neki ljudi loše podnose kemijske filtere, što se očituje nadraženom, peckajućom i crvenilom kože. Nedostatak kemijskih filtera je i veća ekološka šteta za većinu koraljnih grebena. Glavna prednost kemijskih krema za sunčanje uglavnom je estetska – dobro se upijaju u kožu, lako se nanose i ne ostavljaju tragove na koži.

Fizičke (mineralne) kreme za sunčanje

Sadrže aktivne mineralne sastojke, obično titanijev oksid ili cinkov oksid, koji ostaju na površini kože i odbijaju UV zrake. Fizičke kreme za sunčanje počinju djelovati odmah nakon nanošenja na kožu i vrlo učinkovito odbijaju UVA i UVB zrake, pa čak i vidljivu svjetlost. U principu nisu iritantne pa su pogodne za osobe s osjetljivom kožom i djecu.

Nakon nanošenja mogu ostaviti bijeli trag na koži jer se ne upijaju u kožu. Također, samo nanošenje zna biti nezgodno zbog teksture. Lakše se ispiru znojem i vodom.

Što se tiče izbora krema za sunčanje, AAD (Američka akademija za dermatologiju) ima tri ključne smjernice:

krema za sunčanje trebala bi pokrivati široki spektar UV zračenja (tzv. “broad spectrum” zaštita) – i UVA i UVB zrake,
krema za sunčanje treba imati zaštitni faktor najmanje SPF 30 ili više,
krema za sunčanje mora biti vodootporna.

Što je SPF?

SPF je mjera količine UV zračenja potrebne da izazove opekline na koži zaštićenoj (kremom za sunčanje), u usporedbi s količinom UV zračenja potrebnom da izazove opekline na nezaštićenoj koži. SPF broj je dakle broj koji nam govori koliko nas krema za sunčanje štiti od UVB zraka.

SPF 15 filtrira 93% UVB zraka,
SPF 30 filtrira 97% UVB zraka,
SPF 50 filtrira 98% UVB zraka.

Važno je znati da nijedna krema za sunčanje ne može filtrirati 100% UVB zraka, stoga je (osobito u danima s visokim UV indeksom), uz nošenje kreme za sunčanje, također je važno minimalizirati izravno izlaganje suncu (osobito između 10. do 14 sati) te nošenje zaštitne odjeće, pokrivala za glavu i sunčanih naočala s UV zaštitom. Sunčanje se ne preporučuje ni u kojem slučaju – čak i ako nosite kremu za sunčanje!

AAD preporučuje svakodnevno nošenje kreme za sunčanje, čak i za oblačnih dana. Kremu za sunčanje treba nanijeti na suhu kožu 15 minuta prije izlaganja suncu. Ako smo vani, potrebno je ponovno nanijeti kremu za sunčanje svaka 2 sata te nakon kupanja i znojenja.

Za uklanjanje sitnih bora, čvrstoću i poboljšanu strukturu kože možete se pobrinuti i najsuvremenijom radiofrekvencijskom terapijom.

Autor: Eva Škvarč